Sve više država planira zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Zato se automobilska industrija ubrzano okreće elektro-mobilnosti. Koliko ljudi će zbog toga ostati bez posla?
Prelazak automobilske industrije na električnu mobilnost imaće posljedice i za zaposlene u toj privrednoj grani. Nakon zabrinjavajućih vijesti o mogućem gubitku stotina hiljada radnih mjesta, najnoviji rezultati istraživanja zvuče optimističnije.
Sve se vrti oko pitanja šta će biti s onima koji rade u proizvodnji vezanoj za motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
"Evropska regulacija dozvoljene količine emisije ugljen dioksida svakog proizvođača automobila, kao i najavljene zabrane registracije vozila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem na važnim tržištima, dovešće do prestanka proizvodnje tih motora u njemačkim fabrikama", kaže za DW Oliver Falk, koji u institutu Ifo u Minhenu vodi Odjeljenje za industrijsku ekonomičnost i nove tehnologije.
On dodaje da je pitanje samo da li će se to dogoditi 2030. ili možda koju godinu kasnije.
Njemački proizvođači automobila svjesni su te činjenice i mnogi već danas više ne ulažu u dalji razvoj motora s unutrašnjim sagorijevanjem, ističe Falk i dodaje: "Prema podacima iz perioda prije izbijanja pandemije virusa korona, u Njemačkoj je oko 614.000 radnika direktno ili indirektno zavisilo od proizvodnje motora s unutrašnjim sagorijevanjem."
Dio ljudi će ostati bez posla, ali…
Električne automobile je jednostavnije proizvesti. Njima nisu potrebni složeni motori niti komplikovani mjenjači. Zato će proizvođači tih dijelova biti sve više pogođeni, kako dalje bude napredovao razvoj u smjeru elektro-mobilnosti.
Za radnike će to djelimično imati dramatične posljedice - doduše manje za one koji će za koju godinu ionako u penziju.
"Ostali će preuzeti druge poslove u proizvodnji automobila ili neke sasvim druge zadatke - posebno u sektoru pružanja usluga. Ali, taj njihov novi posao neće uvijek biti na istom mjestu i kod istog poslodavca", predviđa Falk.
Prema studiji instituta Ifo, izrađenoj po narudžbi Saveza proizvođača automobila (VDA), do 2030. godine time će biti pogođeno 215.000 radnih mjesta. U penziju će, inače u tom periodu otići samo 147.000 radnika.
Otvaraće se i nova radna mjesta
S druge strane, razvoj u smjeru elektro-mobilnosti donijeće sa sobom i otvaranje novih 25.000 radnih mjesta na drugim područjima, piše u studiji trusta mozgova "Angora Verkehrswende" i firme "Boston Consulting Group" (BCG).
Računica izgleda ovako: do 2030. će kod proizvođača automobila biti ukinuto 70.000 radnih mjesta, jer će pojedine faze proizvodnje postati suvišne. Proizvođači automobilskih dijelova izgubiće 95.000 radnih mjesta, jer dio njihovih proizvoda više neće biti potreban. U automehaničarskim radionicama takođe će se smanjiti broj zaposlenih za oko 15.000, jer se električni automobili manje kvare.
Nasuprot tome, u proizvodnji baterija i energetskoj infrastrukturi nastaće 190.000 novih radnih mjesta, a u izgradnji postrojenja i bliskim privrednim granama za pružanje usluga otvoriće se još dodatnih 15.000 radnih mjesta, jer fabrike moraju da budu prilagođene novoj proizvodnji.
Politika mora da pomogne
Stručnjak firme BCG Kristijan Kulman polazi od pretpostavke da će ukupan broj radnih mjesta u automobilskoj, ali i u drugim s njom povezanim industrijama, u 2030. godini, u poređenju s 2020, ostati konstantan. Međutim, mnogi radnici moraće da se suoče s novim izazovima, upozorava Kulman u razgovoru za DW.
"Od oko 1,7 miliona onih koji su danas u Njemačkoj zaposleni u automobilskoj industriji i proizvodnji dijelova, za njih oko 760.000 biće potrebne specifične prekvalifikacije kako bi i ubuduće mogli da rade u toj branši."
Kulman upozorava da će manjim firmama za to biti potrebna finansijska podrška države.
"Cilj mora da bude da se u ovoj strukturnoj promjeni po mogućnosti izbjegne dugotrajna nezaposlenost", kaže i Oliver Falk iz instituta Ifo.
On ističe da je zato važno što prije početi s prekvalificiranjem i školovanjem radnika čije radno mjesto zavisi od motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
"To mora biti zajednički napor preduzeća, udruženja i komora, politike i zavoda za zapošljavanje", zaključuje Falk.